Metodologija
Platforma odgovorno.st prikazuje ocjene institucija, političkih stranaka i javnih funkcionera na osnovu pažljivo razvijene metodologije koju koriste organizacije Transparency International u BiH, Zašto Ne i BIRN BiH.
Metodologija se sastoji od tri glavne komponente:
- Institucionalna odgovornost
- Odgovornost političkih stranaka
- Individualna odgovornost
1. Institucionalna odgovornost
1.1 Provođenje zakona i strategija protiv korupcije
Kako bismo ocijenili koliko institucije ozbiljno sprovode strateške dokumente i akcione planove protiv korupcije, analiziramo da li su planirane mjere zaista realizovane, da li su realizovane na vrijeme i koliko su institucije bile efikasne u provođenju reformi.
Šta pratimo? Pratimo godišnje planove rada i strateške dokumente koje donose Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i parlamenti (BiH, FBiH, RS, Brčko Distrikt). Iz svakog plana izdvajamo konkretne antikoruptivne mjere, zatim mapiramo institucije odgovorne za njihovo sprovođenje i pratimo rokove i stepen ispunjenja.
Kako ocjenjujemo? Svaka mjera se ocjenjuje kroz tri glavne kategorije: Neispunjene mjere: nisu realizovane, djelimično ispunjene, prekršene ili neutemeljene. Djelimično ispunjene: mjere su djelomično realizovane ili sa zakašnjenjem. Ispunjene mjere: ostvareni su ciljevi u značajnoj ili potpunoj mjeri.
Zašto je ovo važno? Ove ocjene pokazuju koliko su vlasti dosljedne u borbi protiv korupcije; posvećene zakonima koje same donesu; odgovorne prema vlastitim obećanjima i planovima.
1.2 Transparentnost rada institucija
Kako mjerimo? Koristimo metodologiju Indeksa otvorenosti (Zašto ne) i Standarda proaktivne transparentnosti. Indeks otvorenosti mjeri transparentnost kroz 4 ključna principa: Transparentnost – objavljuju li institucije podatke o svom radu? Pristupačnost – može li građanin lako doći do informacije? Integritet – postoje li etička pravila i načini prijave nepravilnosti? Učinkovitost – da li se informacije ažuriraju i redovno objavljuju? Standardi proaktivne transparentnosti su uspostavljeni kao dio Programa jačanja javnih institucija u Bosni i Hercegovini i obuhvataju standardne informacije koje se očekuje da institucije objave na svojim službenim web stranicama.
Šta konkretno pratimo? Analiziramo da li institucije objavljuju organigram, biografije rukovodilaca, planove i izvještaje o radu, da li su javne nabavke javno objavljene, da li postoje jasne informacije o budžetu i trošenju sredstava, da li postoji kontakt za pristup informacijama, pritužbe građana, itd. Za ključne institucije (npr. Vijeće ministara, entitetske vlade i parlamenti), dodatno se prate objavljivanje odluka sa sjednica, transparentnost procesa donošenja odluka, inkluzivnost građana i civilnog društva u tim procesima.
Kako se ocjenjuje? Svaka institucija dobija bodove po unaprijed definisanim pitanjima. Korišteni su i kvantitativni (brojčani) i kvalitativni (opisni) pokazatelji. Rezultati se preračunavaju: 1. u brojčani rezultat za istraživanje koje provodi TI BiH (maksimalan broj bodova koji institucija može osvojiti iznosi 37); 2. u procenat ukupne otvorenosti i transparentnosti, koji se prikazuje na profilu institucije (Indeks otvorenosti Zašto ne).
Izvori podataka: Službene web stranice institucija; Odgovori na upitnike i zahtjeve za informacije; Javne baze podataka, društvene mreže i drugi izvori.
Zašto je ovo važno? Otvorene i transparentne institucije su odgovornije i manje sklone zloupotrebama. Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, ko donosi odluke i po kojim pravilima.
1.3. Korištenje javnih sredstava (revizorski izvještaji grantovi, nabavke),
Platforma odgovorno.st prati koliko odgovorno i transparentno institucije upravljaju javnim novcem – kroz revizijske izvještaje, javne nabavke i raspodjelu grantova i subvencija.
a. Revizijski izvještaji
Prikazuje se kakvo je revizorsko mišljenje o poslovanju institucije (pozitivno, s rezervom, negativno), koliko je preporuka dato – i koliko ih je zaista implementirano, te da li postoje ozbiljne nepravilnosti i koliko su institucije proaktivne u njihovom otklanjanju.
b. Javni pozivi i grantovi
Pratimo koliko sredstava institucije izdvajaju za subvencije i grantove za udruženja, po kom osnovu se sredstva dodjeljuju i koliko pojedinačno svakom udruženju.
c. Javne nabavke
Pratimo godišnji iznos koji institucije troše na nabavke i koje procedure koriste
Izvori: Revizorski izvještaji; Portal javnih nabavki - ejn.gov.ba; Registar raspodjele javnih sredstava udruženjima i fondacijama u Bosni i Hercegovini - nvo.transparentno.ba
Sve informacije se vizualno prikazuju radi lakšeg poređenja među institucijama i uvida u napredak ili stagnaciju kroz godine.
2. Odgovornost političkih stranaka
2.1. Analiza programa stranaka sa posebnim fokusom na prioritetima u borbi protiv korupcije i vladavine prava
Platforma odgovorno.st prati u kojoj mjeri političke stranke koje učestvuju u vlasti ispunjavaju svoja predizborna obećanja, s posebnim fokusom na one segmente koji se odnose na borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.
Šta analiziramo? Analiza obuhvata sva obećanja koja se mogu klasifikovati kao antikoruptivne mjere, odnosno mjere pravne i praktične prirode usmjerene na sprečavanje i uklanjanje nepravilnosti u radu javnih institucija, kao i na sprečavanje svih oblika koruptivnog ponašanja. U tu svrhu prate se mjere koje doprinose većoj transparentnosti u radu institucija, digitalizaciji javne uprave, efikasnijem procesuiranju slučajeva korupcije, kao i uspostavljanju viših etičkih standarda i mehanizama odgovornosti unutar javne službe. Također, uzimaju se u obzir i obećanja koja podrazumijevaju unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti.
Kako ocjenjujemo? Ocjenjivanje se vrši tokom i na kraju mandata. Tokom mandata se procjenjuje napredak u ispunjavanju svakog obećanja, te se na osnovu konkretnih aktivnosti, ispunjenih rokova i ostvarenih zakonodavnih ili institucionalnih rezultata daje ocjene poput npr. „započeto“, „u progresu“ ili „ispunjeno“. Po završetku mandata svako obećanje dobija konačnu ocjenu. Obećanja koja su u potpunosti ili u velikoj mjeri ispunjena se klasifikuju kao „ispunjena“ ili „ispunjena većim dijelom“, dok se ona koja su djelimično realizovana označavaju kao „djelimično ispunjena“. Ukoliko nije došlo do realizacije obećanja, ono dobija ocjenu „neispunjeno“, a ako su poduzete mjere bile u direktnoj suprotnosti s datim obećanjem, ocjenjuje se kao „prekršeno“. Obećanja koja nije bilo moguće ocijeniti zbog nedostatka informacija ili njihove nejasnoće označavaju se kao „neutemeljena“.
Izvori obećanja: Izvori koji se koriste za identifikaciju obećanja uključuju zvanične predizborne programe političkih stranaka, kao i javne izjave i nastupe političkih partija i njihovih predstavnika tokom izborne kampanje, posebno u slučajevima kada stranka nije objavila formalni program.
2.2. Unutrašnja struktura i integritet političkih stranaka
Platforma odgovorno.st ocjenjuje i koliko su političke stranke demokratske, transparentne i odgovorne u vlastitom radu. Fokus je na unutrašnjoj organizaciji, pravilima ponašanja i dostupnosti informacija članovima i javnosti.
Šta ocjenjujemo? Ocjenjuju se: Unutrašnja demokratija (prati se, između ostalog sljedeće: Da li članovi učestvuju u donošenju ključnih odluka? Da li stranka ima jasne i redovne unutarstranačke izbore? Da li članovi učestvuju u kreiranju programa i politika?) Ocjena se temelji na dostupnosti statuta, zapisnika sa skupština, pravilnika i nivoa uključenosti članova u odlučivanje; Mehanizmi integriteta (prati se, između ostalog, sljedeće: Ima li stranka etički kodeks i da li je javno dostupan? Postoje li disciplinarne procedure i da li se primjenjuju? Ima li stranka interno tijelo koje nadzire poštovanje pravila? Ocjene pokazuju koliko ozbiljno stranke shvataju integritet i kako sprječavaju zloupotrebe u vlastitim redovima; Transparentnost (analizira se, između ostalog, sljedeće: Da li su javno dostupne stranačke odluke, zapisnici i strateški dokumenti? Objavljuju li stranke finansijske i revizorske izvještaje? Imaju li članovi i javnost pristup statutima, pravilnicima i drugim ključnim dokumentima?) Cilj je pokazati koliko je stranka otvorena prema svojim članovima i javnosti.
Kako ocjenjujemo? Svaka oblast sadrži više pokazatelja, a svaki se ocjenjuje skalom od 1 (nisko) do 3 (visoko). Rezultati se sumiraju u prosječnu ocjenu po kategoriji, za svaku stranku. Nalazi se prikazuju kroz vizualni prikaz ocjena na profilu stranke.
Izvori podataka: Podaci se prikupljaju iz zvaničnih dokumenata (statut, pravilnici, finansijski izvještaji) i sa internet stranica stranaka
2.3. Finansiranje političkih stranaka
Platforma odgovorno.st prati kako političke stranke upravljaju svojim finansijama – sa ciljem da se otkrije koliko su njihovi prihodi i rashodi transparentni, zakoniti i usklađeni s pravilima.
Šta pratimo?
a) Revizorski izvještaji
- Prikaziju se nalazi Centralne izborne komisije o finansijskom poslovanju stranaka,
- Prati se broj i ozbiljnost uočenih nepravilnosti,
- Posmatra se koliko su stranke uskladile poslovanje s preporukama revizora.
Cilj je otkriti sistemske slabosti i ukazati na potrebne reforme u upravljanju finansijama.
b) Troškovi izborne kampanje
Porede se prijavljeni i stvarni troškovi kampanje, na osnovu monitoringa Transparency International u BiH. Monitoringom TI BiH se prate troškovi finansiranja bilborda, društvenih medija, predizbornih skupova i medijskog oglašavanja,
Stranke se ocjenjuju na skali od 0 do 25 bodova, zavisno od stepena transparentnosti i razlike između troška uočenog monitoringom TI BiH i prijavljenog troška političkih stranaka Centralnoj izbornoj komisiji .
- 0–9 bodova – ozbiljne nepravilnosti i prikrivanje troškova
- 10–19 bodova – uočene veće razlike u izvještavanju
- 20–25 bodova – transparentno finansiranje i tačni izvještaji
- 0 bodova – nedostavljen finansijski izvještaj
Revizorske primjedbe se dodatno prikazuju tekstualno, sa ključnim zaključcima po stranci.
Kako prikupljamo podatke?
- Iz revizorskih izvještaja
- Kroz monitoring kampanja,
- Iz zvaničnih finansijskih izvještaja stranaka
2.4. Ponašanje političkih stranaka tokom izbornih kampanja
Tokom izbornog perioda, platforma odgovorno.st prati ponašanje političkih stranaka kako bi se povećala transparentnost, odgovornost i integritet izbornog procesa.
Šta pratimo?
a) Poštovanje izbornih pravila
Pratimo da li političke stranke vode kampanje u skladu sa zakonom, izbjegavaju preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, transparentno komuniciraju sa biračima putem reklama, javnih skupova i medijskih nastupa. Cilj je otkriti zloupotrebe službenih funkcija i resursa za stranačke svrhe.
b) Praćenje dezinformacija i manipulativnog sadržaja
Prate se dezinformacije i manipulacije tokom kampanje; lažne ankete, spinovane izjave i pogrešne tvrdnje u javnom prostoru; povezanost stranaka i kandidata sa organizovanim širenjem lažnih informacija.
c) Govor mržnje i negiranje ratnih zločina
Prati se jezik mržnje, diskriminatorni narativi, negiranje genocida i glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca. Izjave se prikupljaju s javnih nastupa, društvenih mreža i medija, a svaki slučaj se arhivira sa dokazima i objavljuje.
Kako ocjenjujemo? Svaka zabilježena povreda ili nepravilnost ulazi u profil političke stranke ili kandidata, i to kroz: broj zabilježenih dezinformacija; primjere zloupotreba resursa; broj i vrstu incidenata vezanih za govor mržnje i diskriminaciju.
Zašto je ovo važno? Ova aktivnost omogućava građanima da prate etiku ponašanja političkih stranaka tokom izbora, poštovanje zakona i fer političke borbe, te steknu uvid u istinitost i sadržaj izjava koje kandidati plasiraju.
3. Individualna odgovornost
3.1. Obećanja i izjave javnih funkcionera
Platforma odgovorno.st prati koliko su javni funkcioneri dosljedni, istiniti i odgovorni – kroz analizu njihovih izjava i postizbornih obećanja.
Šta pratimo? a) Ispunjenost obećanja: Pratimo javno data obećanja funkcionera tokom mandata (npr. obećanja o zakonima, reformama, mjerama). Svako obećanje dobija ocjenu (npr. Neispunjeno; Djelimično ispunjeno; Ispunjeno; Ispunjeno sa zakašnjenjem). Proces obuhvata i označavanje obećanja koja su "u toku", odnosno na kojima se još uvijek radi. b) Istinitost i dosljednost izjava: Izjave funkcionera se ocjenjuju kao: Istina; Većim dijelom istina / poluistina; Neistina / neutemeljeno. Takođe se prati dosljednost stavova kroz vrijeme: Dosljedno – stavovi se nisu mijenjali; Nedosljedno – evidentan zaokret ili kontradiktornost.
Kako biramo šta analiziramo? Izjave i obećanja se biraju na osnovu javnog interesa, aktuelnosti i relevantnosti za građane. Fokus je na temama iz oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, javnih finansija i odgovornosti.
Kako prikazujemo rezultate? Za svakog funkcionera na platformi prikazujemo: Broj istinitih/neistinitih izjava; Broj dosljednih/nedosljednih stavova; Broj ispunjenih/neispunjenih obećanja. Uz svaku ocjenu ide i obrazloženje sa izvorima i dokazima – linkovima ka dokumentima, izjavama, izvještajima i drugim provjerenim izvorima.
Izvori: Svaka analiza sadrži jasne izvore, dostupne čitaocima za dodatnu provjeru. U izuzetnim slučajevima koristi se anonimni izvor – uz dodatne potvrde iz najmanje dva nezavisna izvora.
Ova aktivnost omogućava građanima da na jednom mjestu vide koliko njihovi predstavnici ispunjavaju obećanja, govore istinu i ostaju dosljedni u svojim stavovima.
3.2. Sukobi interesa i akumulacija funkcija
Platforma odgovorno.st prati potencijalne sukobe interesa i akumulaciju funkcija javnih funkcionera kroz Registar javnih funkcionera.
Šta pratimo? Fokus je na tome da se utvrdi ko sve obavlja javne funkcije, na kojim pozicijama se te osobe nalaze, da li obavljaju više funkcija istovremeno, da li te funkcije mogu dovesti do sukoba interesa.
Koje informacije sakupljamo? Svaki funkcioner ima svoj profil u registru sa sljedećim podacima: Ime i prezime; Trenutna funkcija i institucija; Datum imenovanja; Lista svih trenutnih i prethodnih funkcija; Članstvo u političkim strankama.
Podaci se redovno ažuriraju i dopunjavaju dodatnim provjerama za one sa složenijim ulogama.
Zašto je ovo važno? Sukob interesa i višestruke funkcije mogu narušiti javnu odgovornost, stvoriti prostor za zloupotrebu moći, ugroziti nepristrasnost i integritet javnih dužnosti. Prikazivanjem ovih informacija, građanima se omogućava uvid u transparentnost i etičnost rada javnih funkcionera.
3.3. Angažman nosilaca javnih funkcija u borbi protiv korupcije
Platforma odgovorno.st prati koliko su funkcioneri na državnom i entitetskom nivou aktivni, odgovorni i dosljedni u borbi protiv korupcije i jačanju integriteta institucija.
Šta pratimo? Aktivnosti nosilaca javnih funkcija i odluka u vezi sa antikorupcijom, transparentnosti u radu, javnih istupa i stavova i rezultata rada institucija kojim rukovode.
Kako procjenjujemo zalaganje? Pratimo nastupe i objave na zvaničnim i ličnim kanalima (mediji, društvene mreže), izjave o pravosuđu, transparentnosti i borbi protiv korupcije, slučajeve gdje su dovedeni u vezu sa aferama, prijavama ili sukobom interesa (na osnovu desk istraživanja).
Izvori podataka: Javne izjave i nastupi; Revizorski izvještaji; Izvještaji nevladinih i međunarodnih organizacija; Odgovori na zahtjeve za pristup informacijama; Interna istraživanja i baze podataka.
3.4. Praćenje korupcije i nepravilnosti
Platforma odgovorno.st aktivno istražuje i objavljuje slučajeve potencijalne korupcije i sistemskih nepravilnosti u radu javnih zvaničnika i institucija.
Šta pratimo? Fokus je na otkrivanju sumnjivih javnih nabavki, nepravilnosti u zapošljavanju i finansiranju, zloupotreba službenih ovlaštenja, neprijavljenih sukoba interesa i koruptivnih mreža. Praćenje se zasniva na prijavama građana, analizama revizorskih izvještaja, medijskom monitoringu i vlastitim istraživanjima.
Kako radimo?
Transparency International u BiH identifikuje sumnjive slučajeve kroz rad sa građanima i institucijama, a prikupljene informacije dijeli sa novinarima BIRN-a, koji provodi temeljna predistraživanja, prikuplja dokumentaciju, realizuje terenski rad i intervjue, provodi višeslojnu provjeru činjenica i pravnu recenziju prije objave.
Šta objavljujemo? Na osnovu istraživanja nastaju istraživački članci, objašnjavajući tekstovi, video sadržaji i grafike, follow-up analize (ako priča dobije nastavak ili se proširi). Cilj je javno razotkrivanje nepravilnosti i povećanje pritiska na institucije da djeluju.
Zašto je ovo važno? Ova aktivnost omogućava građanima da razumiju kako korupcija funkcioniše u praksi, vide ko snosi odgovornost i dobiju provjerene informacije o mogućim zloupotrebama moći. Transparentno izvještavanje zasnovano na dokazima doprinosi izgradnji snažnijeg integriteta javnih institucija.
